Sustav javnog visokog obrazovanja i istraživanja u Francuskoj je, kao i u svim razvijenim zemljama, u velikoj mjeri otvoren međunarodnoj suradnji. Opseg suradnje ogleda se i u činjenici da je bar jedan strani partneri koautor u gotovo polovici francuskih znanstvenih publikacija

Istraživanje u Francuskoj: prioritet

Francuska izdvaja više od 2% svog BDP-a (odnosno četrdesetak milijardi eura) za privatne ili javne istraživačke aktivnostima. U Francuskoj studira gotovo 70.000 doktoranada (od čega trećina stranaca) i djeluje više od 200.000 istraživača, od kojih gotovo polovica radi u školama ili institucijama javnog sektora.

Prestižne nagrade za francuske istraživače  

U 2008. godini Nobelova nagrada za medicinu, za postignuća u otkrivanju retrovirusa odgovornog za AIDS, dodijeljena je Francuskinji i Francuzu, Françoise Barré-Sinoussi i Lucu Montagnieru, iz Instituta Pasteur. Jean-Marie Le Clézio također je primio Nobelovu nagradu za književnost 2008. godine. Georges Charpak, Claude Cohen-Tannoudji, Albert Fert i Yves Chauvin nedavno su dobili Nobelovu nagradu za fiziku i kemiju.

Od 52 dobitnika Fieldsove medalje, 11 ih je Francuza, a to su Cédric Villiani i Ngo Bao-Chau, nagrađeni 2010. godine, nakon Laurent Lafforgue i Wendelin Werner nagrađenih prethodnih godina.

Abelovu nagradu, utemeljenu 2003., također za matematiku, primila su trojica Francuza: Jean-Pierre Serre, Jacques Tits i Misha Gromov.

Doktorski programi

Istraživačka nastava odvija se u više od 300 doktorskih škola na kojima radi 62.000 nastavnika-istraživača, a u uskoj suradnji s više od 1.200 istraživačkih laboratorija.

Nastavni program provodi se u okviru istraživačkog tima ili jedinice (UR) koji su povezani s doktorskom školom (ED), a pod nadzorom mentora doktorske disertacije. Doktorske škole u većini slučajeva povezane su sa sveučilištima, a organiziraju istraživačke timove koji rade na određenim znanstvenim temama.

Svake se godine u Francuskoj brani oko 10.000 doktorskih disertacija, a udio stranih doktoranada je u značajnom porastu.

Svi kandidati koji imaju magisterij ili su stekli inozemnu diplomu koja odgovara navedenoj razini mogu se prijaviti na doktorski studij. Doktorski studij, u načelu, traje tri godine i nakon obrane disertacije student stječe naslov doktora.

Financiranje disertacije često je preduvjet za upis kandidata na doktorski studij.

Doktorske škole  

Doktorske škole, za koje su nadležne ustanove za visoko obrazovanje organiziraju skupine istraživačkih timova koje preuzimaju brigu oko obuke doktoranada:

  • doktorske škole pružaju kandidatima znanstveni okvir visoke kvalitete, pripremu za uključenje u profesionalni sektor i široko stručno obrazovanje za brojna istraživačka područja;
  • doktorske škole organiziraju podršku u pripremi i praćenju izrade doktorske disertacije.

Kandidati za doktorski studij, koje zapošljava ustanova domaćin, imaju korist od novih odredbi kojima se olakšava boravak stranih znanstvenika u Francuskoj (viza i posebne boravišne dozvole).